Vladimir Dinić - Kontrolor kvaliteta

Kontrola kvaliteta je nešto bez čega bi proizvodnja izgubila svaki smisao. "Koliko para - toliko muzike" parola je nastala baš zato što postoje kontrolori kvaliteta koji određuju da li nešto zadovoljava standarde kojima teži ili ne. A šta još podrazumeva ova profesija, reći će nam Vladmir Dinić - Kontrolor kvaliteta

Zdravo Vladimire, hvala ti što si izdvojio vreme za Tajne Zanata. Jel bi mogao da nam kažeš nešto osnovno o svom poslu, šta je suština tvog zanata?

Zdravo. Moj rad obuhvata rad u laboratoriji, ili preciznije, vršim kontrolu kvaliteta gotovog proizvoda. Cilj svake industrije je da u što kraćem vremenskom periodu proizvede što više dobrog proizvoda. Da bi taj proizvod stigao na tržište, potrebno je da se provere sve njegove fizičko-hemijske osobine i usaglašenost sa potrebnim standardima za tu vrstu proizvoda. Na osnovu izmerenih vrednosti, tehničar za kontrolu kvaliteta, klasifikuje robu kao prvoklasnu, drugoklasnu ili škart, i u što kraćem roku, obaveštava rukovodioce proizvodnje ne bi li pravovremeno sproveli korektivne mere radi ispunjavanja plana proizvodnje.

Kada si počeo da se baviš kontrolom kvaliteta i kako je taj početak izgledao?

Kontrolom kvaliteta sam počeo da se bavim pre dve godine, ubrzo nakon što sam upisao zimski semestar 3. Godine na Tehnološko – metalurškom fakultetu. S obzirom da se krećem po laboratorijama od svoje četrnaeste godine, suštinu sam razumeo odmah. Ono što je zahtevalo malo vremena je privikavanje na dinamiku, veliki broj ljudi za saradnju i naglo nametnuta odgovornost, tj. „vatreno krštenje“.

Šta je najbitnije kod početka bavljenja kontrolom kvaliteta, na šta treba obratiti pažnju?

Moja preporuka: spremnost na veliku količinu informacija i dezinformacija. Sa vremenom dolazi i spoznaja da se ne vrši samo kontrola samog proizvoda već i ljudi koji ga proizvode. Vrlo je bitno obraćati pažnju na komunikaciju sa ljudima jer su interesi proizvodnje i kontrole slični - ali ne i potpuno isti. Oni jure kvantitet, a mi kupcima obećani kvalitet.

Da li je bavljenje kontrolom kvaliteta stresno, i ako da na koji način?

Kao i većina poslova gde su vreme i odgovornost ključni faktori, rad u kontroli ume da bude veoma stresan. Donošenje ispravnih odluka u kritičnim trenucima, uprkos pritiska koji se vrši na kontrolu, može biti veoma stresno.

Da li misliš da je tvoja profesija perspektivna?

Mislim da je veoma perspektivna iz razloga što pojedinac mnogo toga može da nauči radeći u kontroli u jednoj industrijskoj grani, a primeniti to isto znanje u nekoj sasvim drugoj industrijskoj grani. Biti tehničar u proizvodnji znači biti desna ruka inženjera proizvodnje. Uz veoma blisku saradnju sa inženjerima, tehničari mogu da nauče mnogo štošta što i nije obavezno niti potrebno za rad u laboratoriji.

Odlično. A šta je ono što najviše voliš kod svog posla?

Ono što me najviše privlači kod ovog posla jesu dinamika rada, velika perspektiva, velika odgovornost i osećaj važnosti. Takođe, kroz laboratoriju prolazi veliki broj stručnjaka iz različitih delova Evrope (Španija, Austrija, Francuska, Nemačka, Hrvatska, Slovenija, Engleska, Italija) i tokom saradnje sa njima i učestvovanje u raznim industrijskim probama, dobije se određen stepen samospoznaje i uloge u celoj toj priči.

Pominješ samospoznaju. Koliko sam proces proizvodnje zavisi baš od tebe?

Proces proizvodnje je vrlo složena struktura i ona zavisi od velikog broja parametara. Ja kao kontrolor vršim analize od početnih sirovina, međuproizvoda i samog završnog proizvoda. U te analize spadaju analize ulaznih sirovina (stari papir, hemikalije, voda iz Dunava, tehnološka voda, kotlovske vode), analize gustih papirnih suspenzija u proizvodnji (veliki rezervoari papirne mase, prečistači mase), vizuelni izgled i mehaničke osobine međuproizvoda i gotovog proizvoda. Kao što vidite, postoji veliki broj analiza i ukoliko nema usaglašenosti sa zadatim vrednostima, to se mora prijaviti rukovodiocima proizvodnje. Izveštaje koje pišem, šaljem u vidu email-a, šefovima i direktorima što pridodaje značaju mojih analiza.

Kako izgleda tvoj radni dan?

Radni dan mi počinje veoma rano, budim se oko 05:10, a na posao stižem oko 06:45. Nakon jutarnje kafe sa kolegama, svi krećemo sa radom. S obzirom da mašina radi 24/7, uzorci se ostavljaju na svakih 45 do 75 minuta i konstantno se rade analize celo radno vreme. Po običaju, proizvodnji su potrebne i „vanredne analize“, pogotovu ako je u pitanju neki problem u proizvodnji, pa radimo i dodatne analize (stalno). Nakon svake urađene analize, formira se tabela u Microsoft Excel-u u koju upisujemo rezultate i šaljemo u vidu izveštaja preko Microsoft Oulook-a. Analize se takođe pismenim putem evidentiraju u radnom nalogu i vrši se čuvanje te dokumentacije i samim tim poštuje standard QMS (ISO 9001). Nakon završetka smene, piše se smenski izveštaj kolegi koji dolazi u noćnu smenu koji preuzima punu odgovornost laboratorije noću.

Pored poznavanja standarda, koja su predznanja potrebna za uspešno bavljenje kontrolom kvaliteta?

Za uspešan rad potrebno je poznavanje hemije, matematike, engleskog jezika i poznavanje računara.

Da li je tvoja profesija u srbiji cenjena?

Odnos tehničara i inženjera je vrlo sličan odnosu lekara i medicinske sestre, međutim kao i većina profesija u Srbiji, dosta je cenjena ali ne toliko dobro plaćena. Moja pretpostavka je zbog nedovoljnog razumevanja prirode posla ljudi imaju pogrešno mišljenje o tome.

 

Kakvi su naši kriterijumi za kontrolu kvaliteta u odnosu na kriterijume na zapadu?

Kao što znate, sva roba na svetu je klasificirana, tako su i industrije koje ih proizvode. Neke proizvode robu više klase, neke proizvode robu niže klase. U zavisnosti od kvaliteta proizvoda, usvaja se odgovarajući standard što u prevodu znači „koliko para, toliko i muzike“.

Za kraj - šta bi poručio mladima i starijima koji razmišljaju da postanu kontrolori kvaliteta? 

S obzirom da je posao veoma dinamičan,  zahtevan i odgovoran moja poruka budućim tehničarima je da obrate pažnju na svoju temperament i stepen tolerancije jer su staloženost, samokontrola i koncentracija neke od ključnih stvari radi postizanja potrebnog znanja za brz i efikasan rad u laboratoriji. U zavisnosti od industrijske grane, posao kontrolora kvaliteta može biti i veoma opasan i savestan.

 

Hvala Vladimiru koji nam je iz prve ruke preneo kako izgleda baviti se kontrolom kvaliteta. Do sledećeg čitanja.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Top